Alarmni sistemi su elektronski sistemi tehničke zaštite čija je osnovna namena detektovanje neovlašćenog ulaska ili štetnog događaja (razbojništvo, požar) u prostoru koji štite i o tome obaveste korisnika sistema.

Alarmni sistemi se prema nameni mogu podeliti u tri kategorije:

⦁ protivprovalni alarmni sistemi – detekcija neovlašćenog pristupa štićenom prostoru;
⦁ protivprepadni alarmni sistemi – zaštita prostora od razbojništva i/ili nasilja;
⦁ protivpožarni alarmni sistemi – detekcija požara u štićenom prostoru (Ovi sistemi uspešno detektuju pojavu požara ali se u Zakonu o zaštiti od požara ne prihvataju za sisteme dojave požara).

Alarmni sistemi se mogu sastojati i od više podsistema, pa tako jedan alarmni sistem može u sebi sadržati sve tri kategorije.

Alarmna centrala

Alarmna centrala, koja se postavlja unutar štićenog prostora, i kontrolna tastatura, koja se postavlja neposredno kod ulaza u štićeni prostor, predstavljaju jednu celinu iako se radi o dva uređaja. Alarmna centrala objedinjuje sve delove alarmnog sistema i može da:

⦁ vrši napajanje senzora,
⦁ obrađuje signale koji iz njih pristižu,
⦁ uključuje zvučnu i/ili svetlosnu signalizaciju po potrebi,
⦁ obaveštava korisnike i/ili operativni centar o štetnom događaju i statusu,
⦁ kontinuirano prati antisabotažne prekidače na senzorima i sirenama, kao i stanje kablova, kako bi zaštitila sistem od namernog i/ili slučajnog onesposobljavanja.

Kontrolna tastatura služi za upravljanje alarmnim sistemom od strane korisnika, od programiranja prilikom ugradnje i puštanja u rad, preko programiranja korisničkih šifri, uključivanja i isključivanja alarmnog sistema, do upravljanje zonama štićenog prostora.

Detektori ili senzori podrazumevaju različite tehnologije s obzirom na njihovu namenu. Postoje detektori za zaštitu prostora (magnetni kontakti, detektori loma stakla, detektori pokreta), detektori za zaštitu od pomeranja predmeta, za detekciju požara, za zaštitu od zapaljivih i štetnih gasova i isparenja i detektori poplave, kao i prekidači tihe dojave, a svaki od pomenutih razvija se sa napretkom specifičnih tehnologija.

Zašto se odlučiti za alarmni sistem?

Savremeni alarmni sistemi pružaju zaštitu unutrašnjeg i spoljašnjeg prostora objekta, lica koja u njemu borave, imovine i poslovanja organizacije.

Iako se alarmni sistemi razlikuju u zavisnosti od specifične namene, načina detekcije štetnog događaja, načina dojave i vremena operativnog funkcionisanja, kao osnovne karakteristike alarmnih sistema se izdvajaju:

⦁ Aktivacija alarmnog sistema
U smislu detekcije štetnog događaja, protivprovalni i protivpožarni alarmni sistemi se oslanjaju na senzore i/ili magnetne kontakte, dok protivprepadni sistem zavisi od aktivacije prekidača tihe dojave od strane direktnog korisnika, odnosno inicirane detekcije.

Zvučna i svetlosna signalizacija
Protivpožarni alarmni sistem podrazumeva zvučnu i svetlosnu signalizaciju pri otkrivanju požara kako bi se upozorile sve osobe u štićenom prostoru. Zvučna signalizacija je značajna kod protivprovalnog alarma jer izaziva strah, otežava izvršenje kriminalnih radnji i upozorava okolinu da je provala u toku.

⦁ Tiha dojava
Dojava u slučaju protivprepadnog sistema treba da pozove na aktivnost samo službenike obezbeđenja i spasilačno-interventne službe (policija, vatrogasno-spasilačka jedinica, specijalni interventni timovi, služba hitne pomoći).

⦁ Uvek budni
Kada je u pitanju vreme operativnog funkcionisanja, protipožarni alarmni sistemi su aktivni od 00 do 24 časa, protivprepadni sistemi se, takođe mogu koristiti celodnevno ukoliko se u štićenom prostoru uvek nalazi lice. Protivprovalni alarmni sistemi svoju funkciju najbolje vrše van vremena u kome se dosta lica kreće štićenim prostorom, ali nude mogućnost zoniranja prostora sa zasebnim programiranjem.

Alarmni sistemi nude nekoliko specifičnih pogodnosti, među kojima su:

⦁ izrada rešenja alarmnog sistema koji odgovara potrebama korisnika objedinjavanjem sistema različite namene i njihovom integracijom sa drugim sistemima (protivpožarni, kontrola pristupa i dr.) u jedinstveni sistem tehničke zaštite;
⦁ centralna kontrola i najsloženijih sistema;
⦁ vremensko programiranje i programiranje po zonama štićenog prostora;
⦁ lokalna i daljinska dojava i osmatranje;
⦁ naknadno proširenje sistema;
⦁ nesmetano vršenje funkcije prilikom prekida dovoda električne energije ukoliko im je omogućeno rezervno napajanje (putem agregata ili ugrađenih baterija).

Kome je namenjen?

Alarmni sistemi imaju izuzetno široku primenu u zavisnosti od njihove namene. Posebno treba  izdvojiti primenu alarmnih sistema u okviru:

⦁ bankarskog sektora – zbog specifičnosti poslovnih delatnosti, organizacije koje se bave finansijskim transakcijama, bankarstvom, berzom i osiguranjem izdvajaju se kao posebna kategorija korisnika alarmnih sistema s obzirom na dugu tradiciju upotrebe sistema tehničke zaštite;
⦁ javnog sektora – državne institucije su od neovlašćenog pristupa, neovlašćenog dolaska u posed, otuđenja i/ili uništenja poslovnih podataka, u zavisnosti od potrebnih mera zaštite lica, imovine i poslovanja, zaštićene alarmnim sistemima različite kompleksnosti;
⦁ industrijskog sektora – zaštita lica, imovine i poslovanja u okviru industrija danas ima jednak značaj u svim granama, s obzirom na činjenicu da je zaštita lica, imovine, opreme, kvaliteta i samog proizvoda, kao i ukupnog poslovanja fokus države i njene politike usmerene na smanjivanje rizika, npr. IT, energetika, prehrambena industrija, hemijska industrija, farmacija, mašinstvo, automobilska industrija, telekomunikacije, transport i dr.;
⦁ javnih zgrada – objekti u državnom ili privatnom vlašništvu u kojima borave, rade i kreću se zaposleni, u kojima se upravlja novcem, hartijama od vrednosti i poverljivim podacima (poslovnim ili podacima o ličnosti) imaju potrebu za zaštitom koju alarmi pružaju. U pomenute tipove zgrade spadaju: zdravstvene i obrazovne institucije, stanice drumskog, železničkog i vazduhoplovnog saobraćaja, muzeji, galerije, pozorišta, bioskopi, sportske dvorane, tržni centri, hoteli i dr.

Koje su uobičajene komponente alarmnih sistema?

Elementi alarmnih sistema su:
⦁ Alarmna centrala je osnovna komponenta sistema koja prima, obrađuje i procesuira signale dobijene od ostalih komponenti.
⦁ Upravljački element je najčešće šifrator/tastatura, daljinska komanda ili drugi modul za udaljeno upravljanje sistemom.
⦁ Detektori/senzori su elementi u sistemu koji detektuju neku neželjenu pojavu npr. pokušaj ulaska u štićeni prostor, pojavu dima ili povišene temperature, poplavu, curenje plina itd.
⦁ Element za signalizaciju je sirena za unutrašnju ili spoljašnju primenu, telefonski ili GSM/GPRS komunikator itd.

Koja se tehnologija koristi?

U ponudi su žičani i bežični alarmni sistemi čije karakteristike zavise od namene sistema i tehnoloških karakteristika uređaja i opreme te se o tehnologiji može govoriti u kontekstu svakog elementa sistema.

Koja će se tehnologija koristiti zavisi i od toga da li će dojava alarma biti lokalna i/ili daljinska, da li je komunikacija između zaduženih korisnika i uređaja za dojavu jednosmerna ili dvosmerna, a posebno od puta prenosa alarma (komutirana telefonska linija, zakupljena telefonska linija, optički kabl, bežični (radio) prenos i prenos mreži mobilne telefonije). Unutrašnje i spoljašnje sirene za zvučnu i svetlosnu signalizaciju, kao i svi drugi elementi alarmnih sistema, dostupni su u različitim modalitetima i osposobljeni da štite i detektuju namerno i slučajno onesposobljavanje na različite načine.

Koje mogućnosti pružaju savremeni alarmni sistemi?

Savremeni alarmni sistemi pružaju mogućnosti upravljanja, integracije, automatizacije, osmatranja i dojave, kako sa lokacije objekta tako i na daljinu. Alarmni sistemi pružaju i mogućnost individualnog zoniranja štićenog prostora i programiranja složenih sistema višestruke namene radi pružanja najvišeg mogućeg stepena bezbednosti i najmanje verovatnoće lažnih alarma i drugih otkaza sistema.

Neke od prednosti primene alarmnih sistema su:
⦁ ušteda (manji broj ugrađenih uređaja, opreme i žičanih instalacija, smanjena potrošnja električne energije),
⦁ olakšano korišćenje i upravljanje alarmnim sistemom,
⦁ različiti antisabotažni mehanizmi za zaštitu sistema i dr.

Sistemi tehničke zaštite