Aktuelno

Savremeno društvo se može pohvaliti mnogobrojnim prednostima, ali i svojevrsnim rizicima, koji se menjaju shodno duhu vremena. Upravo iz tog razloga je neophodno da razvoj sistema tehničke zaštite prati razvoj tehnologije. U oblasti tehničkog obezbeđenja je, kao i u drugim delatnostima, moguće definisati trendove razvoja. 

Za vas smo izdvojili neke od značajnijih trendova za naše tržište. 

  1. Integracija sistema tehničke zaštite i automatsko programsko upravljanje (BMS)

Integracija sistema tehničke zaštite u jedinstven sistem doprinosi povećanju stepena ostvarene zaštite i kvaliteta poslovanja, uz istovremeno smanjenje potrebnih materijalnih i ljudskih resursa. Automatsko programsko upravljanje, odnosno Building Management System (BMS), pruža mogućnost integracije drugih tehničkih sistema i (polu)automatizovanih postupaka u objektima. Takođe, doprinosi uštedi, efikasnosti i produktivnosti. Kao posebna prednost se u oba slučaja izdvaja činjenica da se i integrisani sistemi tehničke zaštite i BMS izrađuju isključivo pre potrebama konkretnog korisnika od uređaja i opreme proverenih proizvođača. Integracija i automatizacija već godinama privlače pažnju korisnika i beleže kontinuirani rast popularnosti, a mi očekujemo da će tek zaživeti na našem tržištu.

  1. Daljinsko upravljanje tehničkim sistemima

Godinama unazad je sve više naših klijenata zainteresovano za pristup sistemima tehničke zaštite putem prenosnih računara i pametnih telefona. Tokom 2020. godine se usled širenja pandemije pokazalo da je neophodno organizovati rad od kuće, a da se pri tome ne ugrozi bezbednost poslovnog prostora. Mnogobrojna rešenja i razvoj deljinskog upravljanja se kreću u pravcu sve jednostavnijeg, lakšeg, sigurnijeg i otpornijeg načina upravljanja tehničkim sistemima. 

  1. Analitika i veštačka inteligencija (Artificial Intelligence – AI)

Trend kome će se u budućnosti posvetiti posebna pažnja je uvođenje analitičkih logaritama i AI u same uređaje. Već sada je moguće izdvojiti sigurnosne kamere koje prate kretanje lica u prostoru i izdvajaju najčešće i najgušće posećene reone, kao i sigurnosne kamere sa LPR analitikom, odnosno mogućnošću prepoznavanja registracionih tablica. Pandemija SARS-CoV-2 virusa je prošle godine doprinela razvoju uređaja namenjenih za kontrolu pristupa zasnovanih na identifikaciji nošenja zaštitnih maski za lice i telesnoj temperaturi, kao i na identifikaciji dozvoljenog broja lica u štićenom prostoru. Dodatno, uveliko se radi na razvoju softvera i algoritama sa prediktivnom analitikom, odnosno na razvoju sposobnosti tehničkih sistema da predvide pravac kretanja lica u štićenom prostoru, probleme u okviru (polu)automatizovanih procesa i dr.

  1. Sistemi tehničke zaštite i mrežna infrastruktura „u oblaku“ (cloud)

Bezbednosne i IT usluge „u oblaku“ su sve popularnije u svetu, pre svega, zbog smanjenja potrebnih materijalnih resursa (npr. najskuplji elementi sistema tehničke zaštite i mrežne infrastrukture – serveri više nisu potrebni), fleksibilnosti i prilagodljivosti rešenja, centralizovanog upravljanja, itd. Kada su u pitanju bezbednosne usluge „u oblaku“, korisnici dobijaju jefitniji i integrisan sistem, nemaju potrebu za uređajima i opremom za skladištenje prikupljenog materijala, a, pri tome, se njima lakše upravlja i vrši analiza prikupljenih podataka. Sa druge strane, mrežna infrastruktura „u oblaku“ daje posebne prednosti za rad od kuće, održavanje i upravljanje IKT sistemima „na daljinu“, kao i brže i lakše detektovanje bezbednosnih rizika i pretnji. 

  1. Cybersecurity

Dugogodišnji trend prelaska na Internet Protocol (IP) i Internet of Things (IoT) tehnologiju u okviru svih sistema tehničke zaštite i drugih tehničkih sistema, doneo je potrebu za unapređivanjem sajber bezbednosti. Ovome posebno doprinosi i rastući trend pružanja bezbednosnih i IT usluga „u oblaku“. Naime, sve veća povezanost bezbednosnih i IKT sistema doprinosi porastu zabrinutosti među korisnicima da će podaci o njima, njihova privatnost i njihovo poslovanje biti ugroženi.  Ovome doprinosi i porast svesti o potrebi za zaštitom podataka o ličnosti koja je doživela procvat Opštom uredbom o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – GDPR) Evropske unije. Unapređivanje sajber bezbednosti i smanjivanje rizika od sajber napada se bazira na višestrukim bezbednosnim slojevima u vidu mreža, aplikacija i uređaja.